jtemplate.ru - free extensions for joomla

INFORMACIJA O IMUNOMODULATORIMA

 

OSNOVNE INFORMACIJE O DJELOVANJU IMUNOMODULATORA BETA GLUKANA I PREBIOTIKA MANAN OLIGOSAHARIDA (MOS)

Kratki pregled literaturnih podataka

 

Dr.sc. Snježana Zrnčić

Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu

 

IMUNOMODULATOR BETA GLUKAN

  • Beta glukan je naziv za molekulu koja je izdvojena iz stanične stijenke gljivice Saccharomyces cerevisiae .
  • Imunomodulatori su tvari koje stimuliraju stanice fagocitarnog sustava.

Beta glukan je imunomodulacijska tvar koja potiče glavninu obrambenih mehanizama domaćina.  Utvđeno je da nema toksičnog učinka niti nuspojava. Sigurna je njegova primjena uz biljne tvari ali i uz lijekove. Dokazano je da pojačava učinak vakcina i antibiotika.

 

Način djelovanja beta glukana

Makrofagi su vrsta bijelih krvnih stanica koje se nalaze u većini tkiva i organa u organizmu.  Imaju ključnu ulogu u obrani životinja u borbi protiv uzročnika bolesti. Beta glukani stimuliraju tvorbu makrofaga. Makrofagi su bijele krvne stanice koje potiču aktivaciju drugih imunih mehanizama u organizmu. Oni cirkuliraju tijelom u potrazi za stranim česticama (antigenima). Kada detektiraju stranu česticu, antigen, „probave“ ga kroz proces poznat pod nazivom fagocitoza.  To znači da razgrade stranu česticu u peptide koji potiču odgovor B- i T-stanica imunosnog sustava ribe. Te stanice su dio stečenog (naučenog) imunosnog sustava koje uče adaptirati se na određeni poticaj i obraniti organizam od specifičnog patogena (uzročnika bolesti). Jednostavnije rečeno, stečeni imunitet predstavlja način na koji organizam postaje otporniji ili imun na određenog uzročnika bolesti nakon što se s njime susretne drugi put.  

Nespecifični obrambeni mehanizmi imunosnog sustava su od vitalne važnosti u mehanizmu obrane od bolesti u riba. Beta glukan je stimulator nespecifičnog  imunosnog sustava što znači da aktivira imunosni sustav na reakciju svim nespecifičnim mehanizmima obrane prije nego se na specifični način počne boriti protiv određenog patogena. To ga čini korisnim sredstvom u borbi protiv bakterija, virusa, gljivica i parazitarnih uzročnika bolesti.

Djeluje kao modifikator biološke obrane što znači da aktivira imunosni sustav tako da stimulira receptore na makrofagima i potiče ih da reagiraju kao da neki patogen napada organizam. Biokemijskim istraživanjima su identificirani ti receptori na ribljim makrofagima i neutrofilima. Primjenom beta glukana započinje lanac reakcija u organizmu koje zajednički podižu nivo staničnog imunosnog odgovora. Dolazi do povećane tvorbe bijelih krvnih stanica kao što su makrofagi, neutrofili i monociti koji se bore protiv uzročnika bolesti. Povećana mobilizacija stanica imunosnog sustava pomaže u prepoznavanju antigena (patogena) i njihovoj koncentraciji na mjestu gdje se uzročnik bolesti umnaža. Primjenom beta glukana povećava se kapacitet imunosnog sistema da „probave“ strane stanice i povećaju produkciju tvari koje se bore protiv uzročnika bolesti.

 

Shematski prikaz „probave“ stranog tijela od makrofaga

shema-probave

 

  • St. 1: Makrofag se priljubi uz bakteriju
  • St. 2: Makrofag tvori pseudopodij (protruzija stanične stijenke koja obuhvati bakteriju)
  • St. 3: Kada makrofag enkapsulira bakteriju nastaje fagosom
  • St. 4: Fagosom se pomiče prema unutrašnjosti makrofaga
  • St. 5: Fagosom dolazi u kontakt s lizosomom
  • St. 6: Lizosom i fagosom se spoje formirajući fagolizosom
  • St. 7: Lizosomski enzimi i toksične oksidativne* komponente razgrade sadržaj na peptide
  • St. 8: Probavljeni materijal se pomiče prema staničnoj stijenci
  • St. 9: Probavljeni materijal se uklanja (eksocitoza) iz makrofaga

 

 

Primjena beta glukana

U pokusima prevencije virusnih, bakterijskih, gljivičnih i  parazitarnih infekcija beta glukani su  pokazali dobre rezultate. Dokazano je da potiču obrambene mehanizme imunosnog sustava domaćina. Sigurni su za primjenu u kombinaciji s bilo kojim lijekom ili kemikalijom i djeluju sinergistički sa svim vrstama terapija.

Tretman beta glukanom bi trebao omogućiti organizmu (ribi) da aktivira i proliferira obrambeni mehanizam brže nego što se dešava s organizmom koji napada domaćina što u konačnici znači da životinja dobiva prednost u odnosu na uzročnika bolesti.

Stimulacija imunosnih mehanizama prije infekcije može rezultirati učinkovitom obranom od uvjetno patogenih mikroorganizama kao što su infekcije uzrokovane bakterijama roda Vibrio, Tenacibaculum, te parazitarnim i gljivičnim infekcijama.

Beta glukan se može primjenjivati kod primjeraka u karanteni, kod riba koje se pripremaju za transport, koje se planira podvrći nekoj manipulaciji (promjena mreža, sortiranje, djelomični izlov, vakcinacija injekcijom itd.) ili će biti izložene nekom stresu.  Stres inhibira imunosni odgovor organizma, a imunomodulator pomaže u ublažavanju učinaka stresa i može pomoći u prevenciji bolesti. Učinkovit je u oporavku riba od izloženosti toksinima u vodi. Daje pozitivne rezultate u borbi protiv tumora ili hiperplazija.

Eksperimentalno je dokazana njegova učinkovitost  kod miša oboljelog od limfocitarne leukemije koji je inficiran bakterijom Staphylococcus aureus. Izostanak bakterijske infekcije u miša ukazuje na mogućnost primjene kod imunokompromitiranih životinja u sprječavanju infekcije.

Bolesne životinje koje pokazuju kliničke znakove bolesti se također mogu tretirati beta glukanom no to ne znači da treba propustiti ciljano liječenje. Beta glukani su posebno učinkoviti u kombinaciji s drugim vrstama terapije kao što su antibiotici.

 

 

Primjena u riba

Dokazano je da beta glukani prelaze u krvnu cirkulaciju Atlantskog lososa nakon oralne primjene što znači da se mogu davati ribama u hrani u malim količinama. Mogu se vezati za hranu na različite načine (umiješavanjem u želatinu koja se smrzava sa svježom hranom, mikroenkapsulacijom ili se njime može obogaćivati morska voda za valjenje nauplija Artemije kojom se hrane ribe – naupliji filtriraju more i na taj ih se način obogaćuje beta glukanima ili se pak mogu poprskati po peletiranoj odnosno ekstrudiranoj hrani).

Uz beta glukan koji stimulira imunosni sustav ribe, hrana bi trebala sadržavati i dovoljne količine vitamina i visokonezasićenih masnih kiselina koji pojačavaju kapacitet imunosnog sustava.

S obzirom da to nije lijek, nisu poznate nuspojave, niti je određena točna učinkovita doza, no pretpostavlja se da je optimalna doza između 0.4 do 1.5 gram na 100 kg biomase dnevno. Istraživanja sigurnosti primjene pokazuju da se beta glukani mogu dozirati i izvan ovog raspona ali veće doze neće povećati njihov učinak niti ih se može koristiti kao nadomjestak  normalnoj prehrani.

 

 

PREBIOTIK Manan-oligosaharid (MOS)

MOS je jednako kao i beta glukan, derivat iz stanične stijenke gljivice Saccharomyces cervisiae. Dokazano je da utiče na zdravlje gastrointestinalnog sustava kao i na opći status organizma poboljšavajući dobrobit, energetski nivo i izgled jedinke.

Kako se ličinke riba hrane živom hranom, uzgoj žive hrane predstavlja idealne uvjete za umnažanje uvjetno patogenih bakterija. Eksperimentalno je istraživan utjecaj MOS-a ugrađenog u hranu na mikrobiološko opterećenje riba posebice bakterijama vrste Vibrio. Pokazalo se da MOS reducira količinu bakterija roda Vibrio u živoj hrani što je najvjerojatnije uzrokovano aglutinacijom ili vezanjem stanica bakterija roda Vibrio za MOS zbog prisustva receptora za manozu. Utvrđeno je da je dodatak MOS-a u hranu za ribe uvjetovao smanjenje ukupnog mikrobiološkog opterećenja crijeva i povećao mnogobrojnost vrsta.

Istraživanjima je utvrđeno poboljšano iskorištavanje hrane kojoj je dodan MOS. Kod kopnenih životinja je utvrđeno povoljno djelovanje na crijeva i imunosni sustav. U pokusima s komarčom zabilježene su promjene u sastavu cirkulirajućih leukocita kao i povećanje njihovog ukupnog broja. Pokusima na lubinu s različitim koncentracijama MOS-a zabilježena su poboljšanja u otpornosti na neke bakterijske uzročnike bolesti i poboljšani imunosni status.

MARIKULTURA PAG d.o.o.

Ribogojilište Fortica

23250 Pag

Ždrijačka 49, Miškovići

Direktor

Tvrtko Šoštarić

E-mail: marikulturapag@gmail.com

Tel: 091/2010195 –

Obrt IVIĆ

22000 ŠIBENIK
Don krste Stošića 1

Direktor:
Josipa Ivić

Tel 099 701 5099

mail schkure@gmail.com

Obrt TRITON MAR

22000 ŠIBENIK
Trg palih šibenskih boraca 1

Direktor:
Zoran Marenci

Tel 022 215 716
098 336 553

mail zmarenci@yahoo.com

Obrt ORSAN

22000 ŠIBENIK

Direktor:
Stipe Vukičević Devota

Tel 022/214 369
098 336 330

mail stipevukicevicdevota@si.t-com.hr

ISTRIDA

52440 POREČ

Direktor:
Emil Sošić

Tel  098 414 512

mail emil_sosic@net.hr

Siniša Pauk (prof. ribar)

22000 ŠIBENIK
Pulska 18

Siniša Pauk

Tel 022 337 203

mail sinisa.pauk@email.t-com.hr

ANGUL

22000 ŠIBENIK
Put Sv. Mihovila 112, Raslina

Direktor:
Vesna Alviž

Tel 022 486 683

mail angulalviz@hotmail.com

Tomislav Travčić (prof. ribar)

22000 ŠIBENIK
Bana J.Jelačića 6c

TomislavTravčić

Tel 091 720 9041

mail travcic@gmail.com

Valter Štrkalj (prof. ribar)

22000 ŠIBENIK
Katarine Zrinske 2

Valter Štrkalj

Tel 020 340 369
098 870 357

mail valter.strkalj@yahoo.com

Dušan Prelević (prof. ribar)

22000 ŠIBENIK
Put Vida 19

Dušan Prelević

Tel 098 266 288
Fax 022 216 337

mail zlatna.kamenica@email.t-com.hr

PECTEN d.o.o.

21216 Kaštel Novi
Put ponikvica 3

Direktor:
Darko Lovrić

Tel 098 264 753
098 891 941
Fax 021 230 924

mail pecten@mail.inet.hr

UDRUGA STONSKI ŠKOLJKARI

20230 Ston


Mario Radibratović
Antun Pavlović (098 344 773)

Tel 020 754 350
Fax 020 754 350

mail antunpav@net.hr

OSORSKI OTOCI d.o.o.

51554 Nerezine

Osor bb

 

Direktor:
Stjepko Gugić

Tel 091/436-1550

mail osorski.otoci@osorski-otoci.hr

ESSO GRANDE d.o.o.

23284 VELI IŽ

Direktor:
Siniša Kulišić

Tel 023 277 321
Fax 023 277 186

mail sinisa.kulisic@gmail.com

DUMBOKA MAR d.o.o.

SALI IV 2
23281 Sali

Direktor:
Boris Pašeta

Tel: 023 / 377 314
Fax: 023 / 377 105
Mob: 098 / 272 870


mail marina_paseta@yahoo.com

CIPLIĆ d.o.o.

23000 ZADAR
Biskupa Jurja Dobrile 16

Direktor:
Tomislav Miljak

Tel /fax 023/321 243
098/912-0 463
mail tomito.miljak@yahoo.com

SALMO TROTA d.o.o.

51219 ČAVLE
Buzdohanj 171/3

Direktor:
Ante Malenica

Tel/fax 051/796 300
092 299 098

mail a_malenica@yahoo.com

I-RIBA d.o.o.

52210 ROVINJ
Pusta 5

Direktor:
Ivo Šterbić

Tel 052 813 396
Fax 052 813 805

mail: ivo.sterbic1@pu.t-com.hr

KLISMAR d.o.o.

21000 SPLIT
Poljička cesta 27

Direktor:
Ivan Klisović
Ratko Klisović

Tel 021 370 394
Fax 021 370 394

mail iklisovic09@gmail.com

CONVENTO ALBAMARIS d.o.o.

23212 TKON

Direktor:
Josip Zagorac
Ivan Birkić

Tel 023 385 585
Fax 023 385 585

mail adria.octopus@zd.t-com.hr

RIBA MLJET d.o.o.

Babino polje
Zabrežje bb

Direktor:
Alen Krkić    

Tel 020 313 638
Fax 020 313 645

mail ribaalen@gmail.com
web www.ribamljet.com

MARINEX&Co. d.o.o.

21000Split
Stinice 12

Direktor:
Josip Vidović

Tel 021 490 690
Fax 021 490 696

mail j-vidovic@net.hr

AKVAKULTURA d.o.o.

Široka ulica 6

23000 ZADAR

Direktor:
Josip Vodopija

Tel 099 649 1240
Fax 023 778 993

mail vodopija@akvakultura.hr

CROMARIS d.d.

23000 ZADAR

Gaženička cesta 4b

Direktor: Goran Markulin

Tel 023 254 960
Fax 023 250 883

mail info@cromaris.hr

web www. cromaris.hr

 

Sardina d.o.o.

21410 POSTIRA
Vrilo 42

Direktor:
Mislav Bezmalinović

Tel 021 632 964
Fax 021 632 236

mail m.bezmalinovic@sardina.biz
web www.sardina.biz

JADRAN TUNA d.o.o. Sveti Filip i Jakov

23210 BIOGRAD
Vukovarska 86

 

Direktor:

Mišo Mandić


Tel 023 385 355
Fax 023 385 359

mail jadran.tuna@zd.t-com.hr
web www.jadran-tuna.hr

KALI TUNA d.o.o. Kali

23272 KALI
Put Vele luke 70

Direktor:
Miro Mirković
Tel 023 282 800
Fax 023 282 810

mail kali-tuna@kali-tuna.hr
web www.kali-tuna.hr

SARDINA d.o.o.

21410 POSTIRA
Ratac 1

Direktor:
Mislav Bezmalinović

Tel 021 420 590

Fax 021 632 236

mail info@sardina.hr
web www.sardina.hr

FRIŠKINA d.o.o.

21000 Split
Domilijina 8

Direktor:
Dragan Pezelj

Tel 021 396 031
Fax 021 396 031

mail dragan.pezelj@friskina.hr

MORE – LOŠINJ d.o.o.

51550 Mali Lošinj
Dražica 21


Direktor:
Ante Dragoslavić

Tel 051 233 465
Fax051 520 730

mail morelosinj2155@gmail.com

MARTINOVIĆ – FISH d.o.o.

23000 Zadar
Poljanska 4

Direktor:
Željko Martinović

Tel 098 273 805
Fax 023 234 012

mail zeljko.martinovic@zd.htnet.hr

LIMBORA d.o.o.

23212 TKON

MBS 0536598

Direktor:
Branko Rudić

Tel 098 273 285
Fax 023 285 341

mail brudic@inet.hr

SEABASS JUNIOR d.o.o.

21469 SUĆURAJ
MBS 3875458

Direktor:
Vjeran Bjelovučić

Tel 021 773 403
Fax 021 717 780

mail seabass-junior@du.t-com.hr

Obala Ante Trumbića 4
21000 Split, Croatia
Tel. 021 321-169
Fax. 021 346-956
OIB: 35936340956

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Kontaktirajte nas?




12+15=

joomla 2.5.4 Artur Erceg d.o.o. Davor Bačić
2012 © klaster-marikultura.hr
web & VI Davor Bačić @ Artur Erceg